Jurij Semjonov
Ovo je prilično stara knjiga. Izdanje koje ja imam je iz 1937. S obzirom na to da je između pisanja knjige i ovog opisa prošlo sedamdesetak godina, moglo bi se reći da opisujem antikvitet :)
Uvod
- Kruh naš svagdanji
- Žuti se čovjek hrani rižom
- U krompiru ima škroba, u škrobu snage!
- Bez soli nema života
- U znaku ribe
- Četveronošci koji nas hrane
- Zašto drveta ne rastu u nebo
- Kaučuk je rastezljiva stvar
- Što rado pijemo?
- Što najradije pijemo?
- Šećer i šećer
- Duhan je lijek za sve
- Između dobra i zla
- Tropski otrov i protuotrov: kinin
- Mirodije ili nešto za naše domaćice
- Pamučna nit u tkanju povijesti
- Vuna ili pramenovi sreće i nesreće
- Svila, moć i raskoš
- Hvalospjev lanu
- Konoplja nije tako otmjena, ali je i ona korisna
- Crno sunce
- Vodena snaga ili bijeli ugljen
- Priča o zemnom ulju
- Gvozdeno blago
- Čelično doba uvode Englezi
- Sitan novac - velike vrednote
- Svakojake kovine od kositra do kroma
- Drage kovine
- I ljepota može da bude korisna
- Zaključna smotra
Kao što se vidi iz gore navedenog sadržaja, poglavlja su podjeljena po resursima (pamuk, ugljen, drvo...). U svakome je predstavljen način i mjesto otkrića, kratka povijest upotrebe i značenje koje resurs ima u svjetskom gospodarstvu.
Prijevod je pomalo arhaičan (npr. za naftu se koristi izraz zemno ulje), ali to mu nije mana. Naprotiv, zbog toga zvuči zanimljivije. Kako je tekst nastao u vremenu prije izuma političke korektnosti (izbjegavanja svih termina koji bi mogli bilo koga uvrijediti) bilo je moguće i da autor poglavlje o riži nazove "Žuti se čovjek hrani rižom", što bi danas dovelo do optužbe za rasizam. Takvih sitnica ima u cijelom djelu, ali to uopće ne smeta pri čitanju.
Što se tiče sadržaja, on je svakako zastario. Ipak je od pisanja prošlo puno vremena. Na primjer, stanovništvo svijeta se od tada utrostručilo sa dvije milijarde ljudi na preko šest. No iako su u ovih sedamdesetak godina koliko je prošlo neki resursi izgubili na važnosti, a neki drugi dobili, nije se u osnovi promijenilo puno. Prirodna bogatstva su i dalje neravnomjerno raspoređena po površini planeta, što potiče s jedne strane miroljubivu trgovinu, a s druge strane natjecanje i ratove.
Na primjer, poglavlje o šećeru opisuje trgovački sukob između zemalja koje proizvode šećernu repu i onih koji proizvode šećernu trsku. Taj sukob traje i dan danas. Poglavlje o nafti daje odličan prikaz otvorenih i zakulisnih igara koje tu tekućinu prate od početka eksploatacije, a i danas drmaju svjetskom politikom.
Zapravo su svi obrađeni resursi prezentirani vrlo dobro. Iako se radi o "popularnoj" a ne stručnoj knjizi, na njenim stranicama je sadržano mnoštvo informacija sa statističkim podacima. Pritom "suvremene" statistike više nisu suvremene, ali to im je jedina mana. Odnosi, razlike i trendovi koji se vide iz tablica i grafikona su i dalje informativni.
Ukupno gledano, knjiga je odlična ekonomska povijest svijeta do drugog svjetskog rata. Eventualne nedostatke više nego nadoknađuje dobar pripovjedački stil i posebno kvalitetan prijevod. Ne mogu je preporučiti zainteresiranima za to kako svijet kuca ispod haube danas, ali radi se o odličnom opisu kako je kucao nekad, te o dobroj povijesti važnih prirodnih bogatstava. Knjigu možda još uvijek možete negdje pronaći u papirnatom izdanju, a link ispod vodi na online verziju.
Autor stranice: Šimun Selak. Zadnja promjena: svibanj 2006.