A Concise Economic History of the World
Rondo E. Cameron
From Paleolithic Times to the Present
Ova knjiga je standardni uvodni tekst u ekonomsku povijest. Na mnogim sveučilištima je udžbenik za predmet "economic history". Rondo E. Cameron je pokušao u samo 480 stranica sažeti ukupnu povijest svjetskog gospodarstva. To je rijedak poduhvat, ostale ekonomske povijesti svijeta su kompilacije više svezaka. Da bude jasnije o kojim se temama radi, evo sadržaja:
- Economic History and Economic Development
- Economic Development in Ancient History
- Economic Development in Medieval Europe
- Non-Western Economies on the Eve of Western Expansion
- Europe's Second Logistic
- Economic Nationalism and Imperialism
- The Dawn of Modern Industry
- Economic Development in the Nineteenth Century: Basic Determinants
- Patterns of Development: The Early Industrializers
- Patterns of Development: Latecomers and No-Shows
- Strategic Sectors
- The Growth of the World Economy
- Overview of the World Economy in the Twentieth Century
- International Economic Disintegration
- Rebuilding the World Economy
- The World Economy at the End of the Twentieth Century
- Bibliography
- Index
Po mom mišljenju, postoji nekoliko načina na koje se može pisati o gospodarskoj povijesti.
Prvi način je kroz zanimljive angdote. Jeste li znali da je kralj Malija na svoje hodoćašće u Meku ponio toliko zlata, da se njegova cijena nije oporavila nekoliko stotina godina? Da su Amerikanci kao platežno sredstvo koristili školjke? Da je oznaka made in Germany smišljena kako bi se tadašnje "njemačko smeće" razlikovalo od kvalitetnih engleskih proizvoda (znamo što danas znači)? Ili (malo čudnije) da otok Nauru ima visok životni standard zahvaljujući fosfatima koji su na otok dospjeli - iz ptičjeg izmeta. Imaju planinu toga i žive od izvoza. To su stvari koje mogu začuditi ili zainteresirati.
Drugi je način prikazujući "skrivenu stranu" povijesti, odnosno ekonomske motive iza velikih događaja. Budući da je pažnja pri učenju povijesti obično na velikim bitkama i datumima, ti motivi su često zanemareni pa je zanimljivo čitati o njima. Takvih prikaza može biti od razumnih do pomahnitalih. U ove druge spada F. W. Engdahl i njegova knjiga Stoljeće rata koja kombinira pravu ekonomsku povijest sa gomilama gluposti i paranoje da bi ispala smeće od kojeg nema nikakve koristi.
Treći je ozbiljni, školski pristup. U takvome se događaji iz proteklih vremena proučavaju bez nekih emocija, pokušaja da zabave publiku, ili divljih analiza. Teme mogu biti od rimskog kovanja novca, poslovanja nizozemske istočnoindijske kompanije ili utjecaja banaka na industrijalizaciju, ali u svakom slučaju radi se o suhoparnim ili preciznije - dosadnim tekstovima.
Ova knjiga spada u treću skupinu. Nikome koga zanimaju tajne, masonski utjecaji ili anegdote za zabavljanje društva, neće biti zanimljiva.
Oni pak koje zanima "krupna slika" svjetskih događaja danas, moraju znati i njihovu pozadinu. Na primjer, ova današnja globalizacija nije prva u svjetskoj povijesti, jednu vrlo sličnu smo već imali u razdoblju prije prvog svjetskog rata. Mnogi današnju nejednakost među državama pripisuju upravo globalizacijskim procesima, a upravo pitanje jednakosti i ravnomjernog razvoja je jedna od glavnih tema svjetske politike. U skladu s tim, rečenica kojom Rondo Cameron počinje knjigu je:
Zašto su neke zemlje bogate a neke siromašne?
A Concise Economic History of the World ne opisuje samo kako su se zemlje nejednako razvijale. Kako autor navodi, nemoguće je pisati o kako a ne pisati i o zašto: sam izbor tema i način obrade ovisi o tome što se smatra bitnim a što ne. Ova knjiga dakle itekako posvećuje pažnju uzrocima, napominjući da su pitanja o tome što pogoduje ekonomskom razvoju itekako važna i dan danas. Ne samo da moderne teorije i modeli iz područja makroekonomije traže svoju potvrdu u povijesnim podacima, nego bi milijarde ljudi koji žive u vrlo siromašnim uvjetima vrlo opipljivo profitirali kada bismo znali "recept" za gospodarski razvoj.
Cameron kreće od samog početka, preko antike, srednjovjekovlja i doba velikih otkrića. Spominje da je periodima napretka često prethodio rast stanovništva. U poglavlju o nastanku nacionalnih država obrađuje širenje međunarodne trgovine, merkantilizam i natjecanje među vladarima. Industrijska revolucija je ključno razdoblje i pri obradi iste autor identificira faktore ključne za razvoj, pa im zatim pri opisu pojedinih regija i država obraća posebnu pažnju. To su:
- uloga obrazovanja
- uloga države (je li modernizaciju potaknula država ili spontano privatnici)
- uloga institucija (banaka)
- uloga poljoprivrede
- uloga prirodnih resursa (poglavito ugljena)
Cameron pritom ne ide toliko daleko da pokušava opisati povijesne događaje kao precizan mehanizam. Ali, komparativna analiza koju vrši je vrlo dobra. Kroz gornja pitanja i dostupne brojke i podatke, moguće je uspoređujući države eliminirati nevažne događaje i stvoriti dosta dobru sliku o tome što je koliko utjecalo na gospodarski razvoj. Za ilustraciju: ugljen je ključan za industrijalizaciju, ali primjeri Švicarske i Skandinavije pokazuju da je bilo moguće razvijati se i bez njega.
Na žalost, Hrvatska nije pokrivena odvojeno. Dalmacija se spominje kao - najnepismeniji dio Austrougarske :). Srbija je opisana vrlo kratko. Jugoslavija također nije intenzivno obrađena, ali dat je određen prostor komunističkom bloku i raspadu istoga.
Ukupno gledano sadržaj je uglavniom koncentriran na Europu, na koju se odnosi otprilike 95% teksta. Na razdoblje neposredno prije, za vrijeme i poslije industrijske revolucije otpada oko 60% knjige a ostalo se odnosi na ranija razdoblja.
Takva podjela otkriva i manu knjige: Kini i Indiji do 1500 godine je posvećeno po nekoliko stranica, a nakon toga niti toliko. Istina je da su europske države zahvaljujući industrijskoj revoluciji odmaknule u razvoju od ovih dviju regija, ali učinile su to dijelom i zahvaljujući njihovim otkrićima (barut, tisak, pamuk). Upravo zbog toga što se radi o starim civilizacijama, zanimljivo ih je uspoređivati s Europom. Kao što autor uspješno usporedbom europskih država razdvaja bitne od nebitnih faktora u njihovom gospodarskom razvoju, tako bi i usporedba Europe s Kinom doprinijela kvaliteti djela.
A Concise Economic History of the World se ne čita "u dahu". Meni je trebalo poprilično vremena da ju dovršim, ali smatram da se radi o vrlo dobroj sintezi svjetske gospodarske povijesti.
(Opis se odnosi na englesko izdanje)
Link na amazon (ja referer)